Digitalni forenzički centar je 28. juna održao konferenciju na temu digitalnog autoritarizma i zloupotrebe društvenih mreža. Na konferenciji je predstavljena i nova studija DFC – Borba za demokratiju u eri digitalnog autoritarizma.
Događaj je otvorila predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović- Đurišić. Ona je istakla da je ove godine, tema konferencije izabrana tako da inicira razmjenu mišljenja o aktuelnim izazovima povezanim sa uticajima koje digitalne tehnologije imaju na različite segmente društva, a posebno kad su demokratske vrijednosti, ljudska prava i slobode u pitanju.
Navela je da nema dileme u pogledu potencijala digitalnih tehnologija da podrže demokratske procese putem nove paradigme komunikacija, razmjene informacija i političke mobilizacije, ali i da istovremeno kreiraju nove mogućnosti za kontrolu, manipulaciju i represiju.
Pejanović-Đurišić je ukazala da je ova tema od posebne važnosti za region Zapadnog Balkana koji se karakteriše slabim institucijama i već hroničnim deficitom demokratskih vrijednosti. U takvim uslovima, preuzimanje i primjena metoda digitalnog autoritarizma može direktno ugroziti evroatlantske i evropske aspiracije i integracije, zaključuje ona.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, kazala je da se efekti propagande i dezinformacija osjećaju i u Crnoj Gori, sa malignim akterima koji pokušavaju da utiču na političke kampanje, što se, kako je rekla, pokazalo i na nedavno održanim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Ona je navela da su u Crnoj Gori prisutne izborne manipulacije od stranih aktera, koje, kako ocjenjuje, često dolaze od političkih, vjerskih ili stranih proksija ovdje u regionu, čiji se ciljevi razlikuju od demokratskih, evroatlantskih vrijednosti koje favorizuje većina Crnogoraca.
Rajzing Rajnke se zahvalila organizatorima na radu u prethodnih pet godina i istakla da je DFC jedna od najeminentnijih organizacija na Balkanu koja ukazuje na pojave dezinformacija.
Prema riječima analitičara DFC Milana Jovanovića studija ima za cilj da ukaže na fenomen digitalnog autoritarizma i zloupotrebe društvenih mreža i predstavi taktike koje koriste za uticanje na demokratske procese i institucije. On je na predstavljanju kazao da je jednako važan cilj i da se osvijetle različiti aspekti te osjetljive teme, što će doprinijeti razvoju svijesti, ali i strategija i politika koje mogu zaštititi demokratske i liberalne vrijednosti kojima teži i crnogorsko društvo.
Na prvom panelu, Uticaj društvenih mreža na komunikaciju i medije, Jovana Davidović, asistentkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore kazala je da je glavna opasnost kada je riječ o zloupotrebi društvenih mreža u političke svrhe kapacitet mobilizacije budući da autoritarni režimi osim što su zainteresovani za svoj opstanak oni su jako zainteresovani za mobilisanje svojih pristalica i održavanje imidža. Davidović je istakla da digitalni autoritarizam karakteriše činjenica da on djeluje ne samo u represivnim režimima već i u poluautoritarnim sistemima, kao i u nekim zemljama koje se smatraju demokratskim. Ona je ukazala na kompetitivnu autoritarnost što znači da u autoritarnim režimima postoji privid kompetetivnosti i taj privid se upravo stvara kanalima informisanja – mediji i društvene mreže.
Komunikolog Miodrag Strugar je istakao da je ključni problem uticaj interneta i društvenih mreža, odnosno uticaj onih koji kreiraju manipulativni sadržaj i kako uspijevaju da dođu do ciljne grupe. Oni su uvijek korak ispred odbrane, kreativniji su i koriste razne tehnike. Strugar je stava da borba protiv takvih sadržaja mora da bude dio sistema i da je potrebno izvršiti pritisak na Vladu da se donesu javne politike i jasna strategija sa jasnim ciljevima i grupama, ali i da je potrebna sinergija civilnog, javnog i biznis sektora. Rusija vrši uticaj na Zapadnom Balkanu iz svojih političkih interesa, a igra na temelju predrasuda koje ovo društvo ima, ističe on. Strugar zaključuje da i u etabliranim tradicionalnim medijima u Crnoj Gori postoje sublimirane poruke i narativi koji su mnogo opasniji zato što nijesu lako prepoznatljivi i vidljivi.
Psiholog Radoje Cerović je kazao da je osnova manipulacije emocionalni narativ (storytelling), a da su društvene mreže samo pojačalo i alat. On je naglasio da smo izloženi mehanizmima manipulacije koji su duboko instiktivni. Cerović je saglasan da je edukacija za korišćenje novih kanala komunikacije ključna stvar, ali i da je potrebna sinergija između obrazovnog sistema i drugih institucija. On ističe da je jedan od suptilnijih mehanizama manipulacije u regionu, a posebno u Crnoj Gori identitetsko pitanjekoje povlači sa sobom niz drugih vrijednosnih pitanja.
U toku drugog panela, Borba za demokratiju u eri digitalnog autoritarizma, izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić istakla je da se u Crnoj Gori se ne radi aposolutno ništa da se obezbijedi da onlajn prostor i društvene mreže budu elementarno slobodne, odnosno bezbjedne za sve korisnike. Ni ono što su nam obaveze na putu ka EU, ono što su njihova ključna dokumenta poput Strategije za borbu protiv dezinformacija, akcione planove, Akt o digitalnim uslugama i ostala dokumenta, Crna Gora o tome čak i ne želi da razgovora, kazala je Nenezić.
Ona je pohvalila DFC što ovu temu drži važnom u javnom prostoru, posebno u trenutku potpune relativizacije svih onih koji pokušavaju ovu važnu temu nametnuti u dnevno-političkom prostoru. Kada pokušate sa donosiocima odluka da govorite o onome što su strani uticaji, o onome što je maligni uticaj na socijalnim mrežama, najčešće budete ismijani, poručuje Nenezić.
Govoreći o vlasništvu medija u Crnoj Gori, kazala je da interes kompanija iz Srbije koje kupuju crnogorske medija nije finansijske prirode, već je njihov interes da ostvare određeni uticaj.
Nikola Brzica, predsjednik George C. Marshall Centra u Hrvatskoj, govorio je o perspektivi Akta o digitalnim uslugama (DSA), koji je donešen na nivou EU i koji će uskoro početi da se primjenjuje. Brzica je naglasio da su dešavanja na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine, kao i Brexit naveli donosioce odluka u EU da razmišljaju u pravcu donošenja neke vrste regulative za borbu protiv dezinformacija na društvenim mrežama, kao i da je evropski odgovor na ovaj gorući problem bio neučinkovit sve dok se glavni akteri širenja ruskih dezinformacija nijesu sankcionisali, a sve u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
U kontekstu funkcionalnosti DSA, Brzica kaže da će ključno tijelo Digital Service Coordinator biti odgovorno za sprovođenje mjera DSA u državama članicama EU, ali ističe da još nije detaljno definisana uloga ovog tijela i da postoji mogućnost preklapanja ingerencija u Hrvatskoj sa tijelima koja se bave ovim pitanjima.
On je govorio i o posljednjem izvještaju hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije, u kojem se pominju direktno Kina, Rusija i Iran kao sprovodioci sajber napada, a da se plasiranje narativa i dezinformacija ostvaruje preko Sputnjik i RT Balkan.
Ivana Petronijević-Terzić, novinarka iz Demostata iz Srbije je kazala je da u toj zemlji od 2014. godine postoji trend opadanja medijskih sloboda. Ona je ukazala na izvještaj Reportera bez granica koji govori da je Srbija jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je pala na toj listi kada su u pitanju medijske slobode i to za 12 mjesta. Osvrnula se i na sliku medijske scene u Srbiji, odnosno polarizaciju medija.
Istakla je da novinari trpe veliki pritisak i suočavaju se sa raznim prijetnjama koji dolaze sa društvenih medija i interneta. Petronijević-Terzić navodi da srpski mediji otvoreno šire rusku propagandu i da ne postoji politička volja da se situacija riješi.
Na kraju, ona je kazala da je način za izgradnju otpornijeg društva borba protiv autocenzure i edukacija svih građana o opasnostima digitalnog autoritarizma.