Informativni portal borba.me je 09.02.2019. na svom sajtu objavio članak pod nazivom „Crna Gora tone sve dublje: Uče albanske pjesme, a protjerali srpske pisce“. Ovo je naslov koji vrlo lako može zaokupiti pažnju čitalaca kako bi nastavili da čitaju sadržinu teksta i otkriju šta djeca uče u školama i djela kojih pisaca obrađuju.
Skrinšot naslova članka na portalu borba.me
Kako se navodi u tekstu, u udžbeniku za predmet Muzička kultura za treći razred osnovne škole nalazi se albanska pjesma Mora Mandolinen. Portal navodi ovaj podatak kao nešto neprihvatljivo, ističući da time što djeca uče albansku pjesmu Crna Gora tone sve dublje. Ipak, moramo navesti podatak da se u tekstu ne navodi da je ovo narodna, već samo albanska pjesma, dok se na slikama iz udžbenika, koje su date na portalu, vidi da piše albanska narodna pjesma. Shodno ovome važno je napomenuti da se u programu za predmet Muzička kultura za treći razred osnovne škole kao jedan od ishoda učenja navodi i pjevanje pojedinačno i u grupi narodnih i umjetničkih pjesama, što je dovoljan razlog da se ova pjesma nađe na listi.
U tekstu se dalje navodi da se u crnogorskim čitankama nalaze neka nova imena, dok su neka druga imena nestala iz udžbenika. Autor daje podrugljive komentare da je danas u Crnoj Gori sve drugačije pa su umjesto srpskih velikana priliku dobile neke nove, književne „veličine“. Autor je okarakterisao srpske pisce kao velikane, dok nove autore, među kojima dominiraju crnogorski i bosanski autori, podrugljivo naziva „veličinama“.
Uvidom u plan i program predmeta Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, koji je dostupan na zvaničnom sajtu Zavoda za školstvo Crne Gore, došli smo do liste književnika koji se nalaze u crnogorskim čitankama. Imena koja portal borba.me navodi nalaze se u čitankama, sem jednog – Nazmi Rahmani. U čitankama od prvog do devetog razreda osnovne škole zastupljeni su crnogorski, srpski, bosanski i hrvatski pisci, kao i neki inostrani. Samo jedan albanski pisac i njegovo djelo nalazi se kao predlog teksta za deveti razred.
Autor je istakao da je nekada nastavni plan i program bio nezamisliv bez Svetog Save, Desanke Maksimović, Jovana Jovanovića Zmaja, Alekse Šantića, aludirajući na to da ovi autori nijesu više zatupljeni u čitankama. Ipak, ime Desanke Maksimović ili Alekse Šantića i dalje se može vidjeti u čitankama za osnovne škole što se može potvrditi pregledom nastavnog plana i programa.
Takođe detaljnom analizom plana i programa Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti dolazimo do zaključka da je broj srpskih pisaca koji su zastupljeni u crnogorskim čitankama skoro pa izjednačen sa crnogorskim, čime možemo opovrgnuti podatak koji autor iznosi, a to je da su srpski pisci protjerani.